Formulir Kontak

Nama

Email *

Pesan *

Rabu, 25 Juli 2018

Deklarasaun Vice Bancada PD

Sr. Presidente do Parlamento Nacional ho respectivos Vices
Exmo Sr. Primeiro Ministro
Ilustres membros do Governo
Distintus Deputados

Hametin Ukun Rasik An, Hari Nasaun hosi Baze

Uluk Nanain, Bankada Demokratiku hamutuk ho nia estrutura tomak hosi Nacional to Sukus no aldeias, hato parabens ba Koligasaun AMP nebe hetan ona fiar husi povu iha eleisaun liu ba. 
Ohin, dia 25 de Julho 2018 Governu mai atu apresenta programa ba tinan lima tuir mandatu Konstituisaun nian. 
Apresentação programa ne mai atu fo hikas resposta no esperansa ba ita nia povu hafoin ita husik povu tomak moris iha situasaun incerteza nia laran tanba iha tinan ida nia laran ita hasoru eleisaun dala rua. Eleisaun dahuluk povu hakotu lia hodi bolu ita hotu koalia ba malu atu ukun rai ida ne’e maibe ita laiha kapasidade atu komprende pvu nia desizaun. Hosi ita nia inkapasidade koalia ba malu lori ita hasoru fali tan eleisaun ida nebe nia resultadu mos nafatin hatudu saida mak uluk sira fahe ba partidus politikus sira.
Biar nune’e lian povu hakotu tiha ona no AMP maske lakon kadeira ida maibe AMP nafatin hetan maioria absoluta.
Programa nebe ohin Governu apresenta la tau buat seluk hosi saida mak VII Governu uluk mai hato.VII Governo mai koalia ho baze ba Planu Estrategiku Desennvolvimento no kesi an ba Pilares hat nebe ohin mos VIII Governo mai hato: Desenvolvimento Social, Desenvolvimento Infraestruturas, DEsenvolvimento Ekonomiku no Konsolidasaun GOvernativa no mos Governasaun ida nebe mak diak eh Boa Governasaun.
Hau hahu hosi parte analize do conetxto nian nebe koalia kona ba ita nia passadu hodi projecta ita nia situasaun ba oin:
1. Governu rekoinhece dificil halao processo “Konstrusaun do Estado” hodi rekoinhese katak laiha experiensia Ukun no mos experiensia demokratika; 
2. Iha Preambulo Governu mos rekoinhece katak “ A paz, a justice e instituiçoes solidas mak pilares atu hamosu konfiansa no seguransa ba populasaun, bela atria invstimentu, no desenvolve sector ekonomiku, social …
Afirmasaun ida ne kapas maibe karik susar iha ita nia pratika duni. Ita nia situasaun fulan 9 liu ba husu ita atu hakat liu no meios atu ita hakat liu mak dialogu. Maibe, bainhira ita hateke fali ba tempo nebe ita foin liu ita lamenta tebes, Ita lakon vontade atu koalia ba malu no ita lakon rasik valor sira nebe uluk iha tempo susar ita exige halao hodi hetan rohan ba ita nia funu. Será que valor sira ne so serve atu uza bainhira ita nia direitu ba Ukun an iha ema seluk nia dominiu maibe la serve tanba dialogu halo fali entre ita ho ita hodi fo grantia confiansa no seguransa no moris hakmatek ba ita nia povu? Husu Governu atu explika.

Iha paragrafu 4 pag 9 Governu mos hateten katak Investimentu iha nivel capital social ni a objectivu atu hari sociedade saudavel no instriuida atu hatan ba necissidades sociais povu nian (oin sa povu bele hadulur malu, respeitu malu) no mos hamosu forsa de trabalho disponivel ba desenvolvimento pais nian.
Iha desenvolvimento Social, iha area Edukasaun no Formasaun Governu halo ba nia estrategia prioritaria mak atu halakon obstakulus iha asesu ba edukasaun no mos hakarak asegura atu labarik no foin sae sira hetan asesu ba edukasaun ida nebe ho kualidade, la hare ba nia kondisaun ekonomika no social no mos la hare ba fatin nebe sira horik ba. Kapas liu tan bainhira Governu ne mos dehan “asesu ba edukasaun ho kualidade labele sai deit previlegiu ba ema balun, maibe edukasaun presiza sai nudar instrument inkluzivu ida nebe bele hamenus diferensas iha oportunidades ekonomikas…” pag 14 versaun tetum, pag 15 versaun Portugues.
Bankada Demokratika anota hosi opsaun politika ida ne tenta atu halo kontenti deit ita nia povu. Hosi sorin ida Governu Konsidera halakon obstaculus iha asesu ba edukasaun maibe hosi sorin seluk Governu duvida ho kapasidade labarik sira nian atu aprende. Nune’e projetu lian materna sei sai nafatin politika ida hodi diskrimina ita nia populasaun sira, nega desenvolvimento da tekonlogia nebe mak oras ne lao lais tebes iha ita nia sociedade, no nafatin lori professores sira ba hola dalan nebe fasil liu atu hanorin nafatin labarik sira uza lian nebe mais conveniente. Professores nia papel importante tebes iha processo ensino no aprendijagem. Maibe opsaun nebe Governu fo sei lori nafatin professor atu hola dalan nebe fasil. Saida los mak governu entende ho kualidade da edukasaun? Sa Sociedade mak Governu hakarak atu hari ba oin? Sera que desenvolvimentu nebe Governu aposta sei laiha impacto ba mudansa da mentalidade no sei la garante asesu populasaun nia ba tecnologias hanesan radio, televisao eh estradas sira nebe ohin loron ita investe osan tokon ba tokon sei la fasilita mobilizasaun ema iha ita nia rai laran atu sira nafatin hela iha isolamentus? (pag 20)
Tuir fali mos iha paragrafu ida hanesan iha parte atu hari portus, aeroportus no seluk tan Governu hateten katak “ a ser implementada com “uma nova dinamika” nos proximos cinco anos. Bele esklarese tok Nova Dinamika ne mak Saida? 
Exia PM e excelentissimus membros do Governu!
Iha area saude, Objectivus sira nebe GOvernu apresenta importante tebes atu garante prestasaun de servisus da saude ida nebe diak ba ita nia povu. Orientasaun atu melhora kondisaun infraestruturas, rekursus humanos, comportamentos e atitudes hosi agentes da saude ne objectivus diak. Maibe pensamentu atu sei nafatin haruka pacientes sai ba liur sei konstitui razaun de fuga bainhira Governu mos la hanoin atu estabelece ona hospital de kualidade ho tecnoligias modernas atu fornece assistencia medika ba pacientes sira. Laos deit tanba pacientes maibe mos medikus sira nebe mak hetan ona formasaun especializadas oi oin hosi Cuba, Indonesia, no rai seluk, sira sai fali observador e kuaze passive tanba politika ba saude seidauk fo atensaun atu optimiza usu dos rekursus humanus ita nian rasik. Iha ka lae prioridade atu halakon ona ita nia dependencia hodi reduz mos ita nia despeza ba tratamentus iha rai liur nian.
Obrigado