Dili, 10 de Junho de 2017
Respeitu
ba Companheiro Prezidente Conselho Politico Nacional ho ninia estrutura membros
tomak,
Respeitu
ba Companheiro Sekretariu-Jeral ho estrutura Executivo tomak,
Respeito
ba Companheiros Membros Fundadores Partido Democrático tomak
Hakoak ho
domin ba Membru Militantes no Simpatizantes Partido Democrático tomak,
Companheiros
no Companheiras,
Ohin
Partido Democratico halo tinan ba dala Sanulu resin neen (16 anos).Hanesan ema
karik, PD tama dadaun ba idade adulusente. Ba ida ne’e, uluk nanain, hau hato’o
parabens ba ita hotu, nebe ohin selebra PD nia aniversariu ba dala 16. Espera
ho aniversariu da-16 ida ne’e, halo ita sai maduru liu tan, sai unidu liu tan,
sai determinante liu tan no sai vensedor iha batalha politika hotu-hotu.
Companheiros
no Companheiras sira hotu,
Ita hotu
sente orgulho halo parte iha partido ida ne’e. Se la’os nia, ohin ita labele
halibur hamutuk iha ne’e. Tinan sanulu resin neen (16) liu ba, ho difikuldades
no limitasoens oioin, ita bolu malu harii Partido ida ne’e ho objetivu la’os
atu luta deit ba demokrasia, justisa, direitus humanos, solidariedade
no igualdade (justisa sosial), maibe atu defende mos valores sira
demokrasia nian hanesan, paz,
liberdade, ekuidade, pluralizmu, transparensia, honestidade, jenerozidade, dialogu, toleransia, fraternidade, solidariedade no kolektividade. La’os ne’e de’it, maibe atu konstroe
estadu de direitu demokratiku ida, nebe bele servi ita nia povu ho justu.
PD harii
Estadu ida ne’e, liu husi Assembleia
Konstituinte, hodi produz Konstituisaun ida ba RDTL, hodi restaura
proklamasaun RDTL independente konstitusional ida, iha mundu rai klaran. Ita
orgulho ba ida ne’e. Maibe orgulho sei boot liu tan, se povu Timor Leste bele
hetan moris diak, moris hakmatek no ninia direitus ho liberdades garantia
tomak.
Companheiros
no Companheiras,
Atu serbi
diak povu ho nasaun ida ne’e, tuir ita hotu nia mehi, mak ita tenki kaer metin
ita nia prinsipius, ideolojia, valores no linhas jerais de orientasaun Partido
nian. Ita labele luta ba kauza ida,
sein prinsipiu no linha orientador ida. Maluk sira nebe prinsipiu laiha ou la
metin, mak agora daudaun lakon ona orientasaun no hanesan ema nebe agora krize
identidade politika iha prosesu konstrusaun estadu direitu demokratiku nian.
Hau orgulho ba ita hotu, nebe ohin loron sei hamutuk iha ne’e, tanba ita la
halo traisaun ba partidu ida ne’e, nebe ita hahoris no habot hamutuk no la halo
traisaun ba ema hotu nebe sakrifika nia an tomak ho terusno mate ona ba partido
ida ne’e, hodi hamrik metin iha partidu ho firmeza sein sura kosar, terus no
kolen, habot partidu nudar instrumentu koletiva hatutan luta demokratiku libertasaun
nasional nian, hodi servi povu no nasaun RDTL.
Ita hamrik
metin tanba ita iha ita nia prinsipiu ho valores rasik. Ita nia prinsipiu ho
valores, mak prinsipiu ho valores partidu nian rasik. Prinsipiu ho valores sira,laos
tau iha surat tahan deit, maibe tenki traduz iha pratika, tuir linhas jerais de
orientasaun Partidu nian hodi
hatan ba nesessidade sira povu nian. Ita harii Partido Democrático tanba ita hakarak
hamutuk iha mehi no vizaun ida, mak hanesan:
Primeiru, Politiku: ita hakarak dezenvolve sistema
politika jestaun estadu nian, iha prosesu konstrusaun estadu direitu
demokratiku ida nebe ho kultura demokratiku partisipativu, politika governasaun
ida nebe hetan partisipasaun efetivu sidadaun hotu-hotu nian, nudar fundamentu
demokrasia nebe PD defende, desde deklra harii, eziste no reziste too ohin,
hodi hatutan idealismu priensiementu ukun rasik an nian, ho dezenvolvmentu ida
nebe progresivu no transformativu, ba sosiedade ida nebe moris diak (prospero), sivilizadu, modernu no demokratiku ba Timor oan tomak.
Politika Governasaun ida nebe
hakbesik estadu ba povu, mak hanesan politika desentralizasaun, reforsa poder
lokal, kria empregu no oportunidade servisu, haforsa setor publiku, privadu no
koperativa iha baze, halo povu sente na’in ba estado, hodi involve direitamente
ina aman Timor oan tomak, iha prosesu no desizaun sira nudar sentru dezenvolvimentu nian.
Companheiros e Companheiras
Defende integridade teritorial no soberania RDTL independente
konstitusional, ita nudar Timor oan no partidu, desde inisiu kedas, PD afirma
ho firmeza, defende luta direitu Fronteira Maritima, nudar obrigasaun partidu
jerasaun hatutan luta libertasaun nasional nian (patria e povo).
Ho konsistensia politika ida ne'e, PD nafatin kontinua afirma ho firmeza,
ba luta fronteira maritima nian, hodi fo apoia total sein rezerva ba Maun
Boot Kay Rala Xanana Gusmao, iha prosesu negosiasaun defende frontera
maritima nudar direitu povu Timor oan nian.
Segundu, iha setor ekonomia,
ita hakarak dezenvolve no promove sistema
ekonomia merkadu ida ho intervensaun
seletiva estadu nian, nebe hatur iha pilar ekonomiku tolu (3), mak hanesan setor publiku, privada no koperativa.
Dezenvolve setor ekonomiku estratejiku nebe asegura vida moris ema barak nian,
ho kompania estatal no parseria mutua entre sektor publiku-privadu. PD, sei
dezenvolve setor publiku riku soin Timor oan tomak nian, ba moris diak Timor
oan tomak.
PD nudar
instrumentu servi nian, mos sei dezenvolve diversifikasaun setor ekonomiku produtivu,
hanesan agrikultura, rekursus naturais, turizmu, industria (substituisaun
importa) ho sektor produtiva sira seluk nebe sustentavel, hodi aselera
dezenvolvimentu nasional no dezenvolve infra-estrutura ida nebe ho kualidade, hodi kontribui ba efetividade
kresimentu ekonomiku (GDP) ida nebe lais no sustentavel.
PD sei
dezenvolve politika ekonomia merkadu internu ida nebe, Timor oan rasik, mak sei
sai nain ho direitu tomak ba nia merkadu internu rasik ho kualidade kompetetividade
(jestaun, kapital no merkadu), nebe laos dominante husi negosiantes kiik rai
liur.
Dezenvolve setor privada ida nebe forte
(empreendidorismu no entrepreneurship), ho politika viabilizasaun politika
ekonomia interna, hodi insentiva inevestimento direta rai liur nian ho atrativu
(FDI – Foreign Direct Investemet)hodi dada kapital rai liur nian, no halo
mobilizasaun investimentu no rekusrsu internu, kriasaun instrumentu finanseira,
bankaria no politika fiskal (Taxa Tributaria) ida nebe viabilizadu, hodi dinamiza no hamentin setor
privada nudar pilar importante ba estabilidade dezenvolvimentu nasaun nian.
PD sei dezenvolve ekonomia ida nebe orientaduu ba moris diak
povu nian, liu husi kresimentu ekonomiku, kriasaun opurtunidade servisu, hasae
rendimentu perkapita no hasae kualidade vida no esperansa Timor oan nian.
Liga ba dezenvolvimentu ekonomia rural, tuir PEDN 2011-2030,
katak Timor-Leste sei atinji rendimentu mediu altu, nune koperativa sai nudar
modelu ideal, hodi dudu dezenvolvimentu ekonomia iha area rural. Koperativa
nudar orgaun sosiu-ekonomiku ne'ebe sei involve ita nia komunidade, hodi
partisipa ativa iha aktividade ekonomia ho ispiritu demokratiku, transparante
no akuntavel hodi garante rendimentu ne'ebe sustentavel.
Terseiru, iha sektor sosiu-kultural, PD hakarak dezenvolve setor sosial, edukasaun,siensia
no tekonolojia, kultura no disportu hodi harii sosiedade ida nebe saudavel,
matenek, badinas, ativu, kreativu, inovativu, no moris di’ak ba sidadaun
hotu-hotu. Ita tenki dezenvolve sistema edukasaun, saude no protesaun sosial
ida nebe di’ak, ho kualidade no sustentavel no promove, prezerva no valoriza
potensia rekursus umanus Timor oan sira nian. PD defende politika reintegrasaun
sosial ba veteranus no antigus kombatentes hodi valoriza sira nia luta ba
libertasaun patria.
PD sei
dezenvolve politika juventude ho dimensaun fizika (saude no nutrisaun diak),
intelektual no mental spiritual. Hodi hakbiit sosiedade nebe demokratiku, PD
promove igualdade jeneru nudar aspetu importante ba balansu dezemvolvimennu
nasaun nian ho involvimentu feto no mane iha setor hotu-hotu.
PD mos apresia
no valoriza trabalhador timor oan sira rai liur, nebe liu husi esforsu no
matenek hodi kontribui laos deit ba ekonomia familia, maibe kontribui mos ba
dezenvolvimentu ekonomia nasaun nian, hodi hatama osan kada tinan ba injesaun
ekonomia rai laran.
Kuatru, iha sektor infraestrutura nian, PD sei dezenvolve politika no sistema
instraestrura ida nebe planeadu, integradu no orienta ba dezenvolvimentu
infraestrutura nebe ho kualidade no sustentavel, hodi kontribui ba kresimentu
ekonomiku no prosperidade nasional.
Companheiros
no Companheiras,
Karakter ida husi demokrasia nian mak abertura rasik hodi
permite partisipasaun ema hotu nian iha desizaun sira. Nune’e PD labele
taka-an, maibe tenki loke-an ba ema hotu, tenki halo komunikasaun ho
organizasaun politika hotu-hotu hodi hamutuk kontribui ba konstrusaun de
Estado, kontribui ba paz, seguransa, estabilidade no dezenvolvimentu.
PD tenki sai partidu modelu ba partidu sira seluk, modelu
ba demokrasia no modelu ba promove dialogu, paz, estabilidade no
dezenvolvimentu.
PD tenki kaer metin prinsipiu ida Harii Timor ida ba
Timor oan Tomak, tenki kaer metin politika ida,
hun ida, abut ida, Povo ida no Rai Timor ida de’it. Maibe atu harii Timor ida hun ida deit, abut
ida deit, povu ida deit mak tenki hahu uluk husi partidu laran, hasees ita nia
ego ho diferensa sira nebe iha, no hametin liu tan ita nia unidade hodi hatudu
katak ita hun ida de’it, abut ida de’it mak PD rasik.
Companheiros no Companheiras sira,
PD desde inisiu kedas nudar Partidu kontinuador,
alternativu hodi hatutan idealismu ukun rasik an.. La’os sai alternansia ba
lideransa nasional no governasaun deit, maibe nudar alternativu hodi dinamiza
mudansa no transfomasaun politika, sosial no ekonomiku rejional no global.
PD sai
alternansia hodi hamosu modelu dezenvolvimentu politika, ekonomika no sosial
ida nebe demokratiku, ativu no partisipativu nudar dalan ida hodi valoriza no
dignifika Timor oan sira.
PD
idealiza modelu dezenvolmentu sosiu-kultural ida nebe hametin liutan identidade
maubere nian,
Iha
konfigurasaun politika rejional no global ohin loron, PD hatu'ur nia an nudar
komponente demokratiku internasional nebe preokupa ho prosesu demokratizasaun,
violensia direitus humanus no turbulensia politiku mundial hanesan Estadu
Islamiku iha mediu oriente, Amerika Latinu no Afrika.
Companheiros no Companheiras,
PD ohin loron la’os Partido ki’ik, maibe Partido
nebe prontu atu ukun. No ukun ne’e povu nian. Nune’e bainhira ita ukun, ita
bolu Timor oan sira nebe iha kapasidade, hamutuk ho ita hodi serbi ita nia povu
liu husi Governu inkluzivu ida. Ita tenki hatudu ita nia sentidu estadista
nafatin, hatudu ita nia simplisidade ho umildade nafatin hodi serbi ita nia
povu,
Saudozu
Prezidente La Sama rasik sai modelu lideransa ba PD, modelu ba ita hotu, sai
lider nebe moris simples, umildade, honesto, sinsero, solidariu, rona no hakoak
ema hotu hodi serbi ita nia povu.
PD tenki
identifika an nudar partidu kontinuador, partido povu Maubere nian e partidu
joven sira nian. PD nia ezistensia iha prosesu konstrusaun estadu determinante
tebtebes.
Krize 2006
sai nudar sasukat ida oinsa PD nia kontribuisaun hodi suku fila fali ita nia
unidade nasional. Iha prosesu ne'e, Saudozo Presidente LA SAMA hola papel neebe
importante hodi restaura estabilidade, paz, dame no trankuilidade povo Timor
tomak.
Desde
prinsipiu iha prosesu konstrusaun estadu hodi hametin estadu de direitu
demokratiku, PD hatudu ona ninia maturidade nudar partidu esperansa povo
maubere nian iha kedas Asembleia Konstutuante halo Konstutuisaun RDTL, sai
nudar oposisaun primeiru lejislatura Parlamentu Nasional, no nudar autor
prinsipal ba formasaun governu AMP no Bloku Koligasaun to ohin loron.
Companheiros no companheiras sira
mak hau hadomi,
Hela tan
loron sia (9) ita tama ona ba iha kampaine ba eleisaun lejislativas. Ita sei
hasoru dezafiu barak, tanba partidu balun iha kapasidade finanseira diak liu
ita, sira kontrola makina sira estadu
nian nomos koko sobu ita nia unidade ka hakail ita nia membru, kuadru sira ho
promessas oioin. Sira sei halo buat hotu hodi manan, inkluindu fakar osan iha
suku sira hodi sosa votos. Vitoria ida liu husi manipulasaun no sosa votos
ninia valor la diferente ho partidu derrotadu ida nian maski manan. Tanba manan
ho dalan foer nian. La saudavel ba demokrasia bainhira partido ida manan
eleisaun liu husi manipulasaun no sosa votos. Ita nudar partido nebe defende demokratiku,
ita aposta iha jogo demokratiku, aposta iha jogo ida livre, transparente no
justu. Ita tenki matan moris no neon na’in hodi garante nafatin eleisaunida
nebe tenki la’o ho di’ak, seguru, livre no justu, labele iha intimidasaun ka
iha manipulasaun ba votos sira.
Tanba
eleisaun nebe la livre, la justu no manipulativu sei oho deit demokrasia nebe
buras daudaun. Ita tenki mantein ita nia postura politika nebe ita hatudu tiha
ona iha eleisaun prezidensial liu ba, garante paz, seguransa no estabilidade
hodi sidadaun ida-idak bele ezerse ninia direitu demokratiku ho livre, no
dignifika rasik ita nia povu ho estadu de direitu demokratiku nebe ita adopta
ona.
Atu hasoru
dezafiu hirak ne’e hotu no hasoru poder ekonomiku no manipulasaun sira, ita
tenki serbisu maka’as, tenki hametin liu tan ita nia unidade, harmoniza no
konsolida ita nia forsa, ita nia kapasidade ho ita nia hanoin hodi ema labele
sobu ita.
Ema sobu ita bainhira ita rasik husik ita nia an hodi sai
instrumentu ema seluk nian. Maibe, se ita kaer metin ba ita nia prinsipiu, mak sei
la iha ema ida bele sobu ita.
Nudar Presidente, fiar ita bele manan eleisaun mai, ita
ida-idak hasees ita nia ego ka diferensa sira no kaer metin ita nia saudozu
Prezidente Fernando La Sama nia liafuan, “hau nia dignidade la a’as liu dignidade
nasaun nian”, katak ita nia dignidade la aas liu dignidade Partidu
nian.
Nudar Presidente,
fiar katak ita bele manan eleisaun mai, bainhira ita kaer metin ita nia tema
iha Retiru Nasional da-II nian: “Hotu-hotu ba PD no PD ba Hotu-Hotu”.
Nune’e, apela
ba companheiros ho companheiras tomak, hasees ita nia diferensa sira hodi ita serbisu ba ojetivu
ida deit mak haboot partidu no manan eleisaun mai.
Ita tenki unifika liu tan ita nia esforsu, ita nia
enerjia no ita nia vizaun. Ita tenki halo PD sai Partidu ida solidu, unidu no
forte.
PD tenki sai Partidu ida abertu no Timor oan tomak tenki
sente na’in ba Partido ida ne’e. Ita tenki halo Partido Democrático tenki sai
Partidu ida unifikador no vensedor.
So ho
unidade de’it mak ita bele manan kombate ho batailla politika sira. Ita tenki
halo ita nia unidade sai metin liu tan tuir Maun La Sama nia mehi, nebe molok
nia iis kotu, nia husu ita hamutuk nafatin hodi dezenvolve ita nia rain.
Agora duni
mak ita hatudu katak ita nia unidade sei metin liu tan duke nunka no ita
mobiliza ita nia esforsu hotu-hotu hodi manan eleisaun mai.
Companheiros
no Companheiras,
Los duni, “ita hotu ba PD no PD ba ita hotu”. Maibe nudar
partidu, se PD ba deit PD, partidu ne’e sei la serve ba povu ho nasaun ida
ne’e. PD so serve ba povu ida ne’e mak PD tenki sai povu nian, tenki serbi povu
Timor tomak ho diak. Bainhira PD serbi diak povu, mak povu sei hili la’o
hamutuk ho PD.
Atu serbi diak povu mak ita tenki manan eleisaun lejislativas.
Atu manan eleisaun lejislativas mak ita tenki hametin liu tan ita nia unidade,
unifika liu tan ita kapasidade, hanoin no esforsu no serbisu maka’as liu tan.
Vitoria agora iha ita nia liman, maibe sei ita la hametin
ita nia unidade, la unifika ita nia vontade ho hanoin sira, mak vitoria ne’e
sei halai husi ita nia liman.
Tanba ne’e, dala ida tan, apela ba hotu-hotu, ita tenki
hametin liu tan ita nia unidade, ita tenki solidu liu tan, atu iha lideransa ka
iha baze, ita tenki serbisu maka’as liu tan, serbisu ho disiplina no
responsabilidade.
Agora ita
hotu kaer liman metin, hakat hamutuk ba eleisaun mai no tenki manan eleisaun
ne’e hodi serbi ita nia povu ho diak liu tan, lori moris diak no hakmatek ba
povu ida ne’e. Sira merese no ita tenki halo mehi ne’e sai realidade!
HUN IDA - ABUT IDA - POVO IDA - RAI TIMOR IDA DEIT
HARI TIMOR FOUN IDA, BA TIMOR OAN TOMAK
VIVA TIMOR-LESTE
VIVA POVO MAUBERE
VIVA PARTIDO DEMOCRATICO
A LUTA
CONTINUA,
OBRIGADO…..!!
Mariano
ASSANAMI Sabino
Prezidente
Partido Democrático.