MANIFESTU POLÍTIKU
Prosesu
libertasaun nasionál Timor Lorosa’e tama tiha ona iha etapa libertasaun Povu
hosi limanrohan koloniál no okupasaun nian sira liuliu kondisaun pobreza, beiktén,
atrazadu no injustisa nian. Tanbá limitasaun sira ne’ebé mak inerente (iha
nanis) ho kondisaun pós-koloniál no pós-okupasaun nomós presaun sira ne’ebé
karakteriza no akompaña globalizasaun, etapa libertasaun Povu nian sai hetok
susar liu duké etapa libertasaun Pátria (Uma no Ahi, Fatuk no Rai, Be’e no Ai, Tetuk
no Klean, Foho no Tasi, Lalehan no Rai) nian.
Hodi
funu hasoru limanrohan sira hanesan iha letenbá nomós hodi hamenus ninia
impaktu ba prosesu libertasaun Povu sidadaun ida-idak no sidadaun hotu-hotu
bele atu sai sujeitu no aumezmu tempu objektu
.
Istória
libertasaun Povu hatudu katak hodi ultrapasa insufisiênsia (buat sira ne’ebé
sei kuran hela) nomós hodi hasoru obstákulu sira ne’ebé satanetik realizasaun
objektivu nasionál, forsa moris nian hotu-hotu presiza fó fatin bo’ok-a’an nian
ne’ebé soi no dignu duni atu forsa hirak ne’e bele husik tiha sira nia
kreatividade no inisiativa tuir lolo’os ho karakterístika ne’ebé iha iha sira.
Hodi
la husik le’et deit sakrifísiu asuain no povu nia matebian sira nian nomós ho
vontade mak’as hodi kontinua sira nia dezeiju luta nian iha prosesu libertasaun
nasionál, no konsiente konabá limitasaun sira ne’ebé mak karakteriza
kondisaun Povu nian oras ne’e dadauk nomós kesi-a’an ona ho kompromisu hodi
hala’o prosesu libertasaun Povu ho maneira kontínua, sidadaun Timor Lorosa’e
lubun ida haríi tiha ona Partidu Demokrátiku ida ne’ebé iha vontade mak’as hodi:
1. Haríi
demokrasia partisipativa no valoriza Direitus Umanus iha prosesu foti desizaun
iha nível hotu-hotu hodi akompaña governasaun ida ne’ebé mo’os, transparente no
akontável. Haríi entidade reprezentasaun nian ida ne’ebé akomodativa no
aspirativa nomós judisiáriu ida ne’ebé iha kbi’it, independente no mo’os.
2.
Haríi ekonomia ne’ebé karakteriza ekonomia
merkadu ho intervensaun selektiva hosi Governu nomós hetan apoiu hosi sektór datoluk
ne’ebé forte hodi halo sidadaun ida-idak no sidadaun Lorosa’e nian tomak
hanesan sujeitu no aumezmu tempu objektu hosi prosesu dezenvolvimentu ekonómiku
ne’e nian;
3.
Haríi sistema edukasaun nian ida ne’ebé garante oportunidade estudus nian
ne’ebé hanesan ba sidadaun ida-idak no sidadaun
Lorosa’e nian hotu-hotu nomós prioritiza kumprimentu nesesidade prosesu
libertasaun Povu nian atu nune’e bele realiza duni involvimentu sidadaun
ida-idak no sidadaun Lorosa’e nian tomak iha jestaun nasionál no iha prosesu
dezenvolvimentu ekonómiku;
4.
Haríi sistema sosiál ida mak garante kriasaun prosperidade sosiál no estabelesimentu
armonizasaun no sosializasaun entre sidadaun sira.
5.
Haríi sistema defeza no seguransa
nian ida ne’ebé hatudu duni soberania no totalidade rai Lorosa’e nian nomós
garante hakmatek sosiál hodi fó forma bà kondisaun sira ne’ebé ideál ba prosesu
libertasaun Povu no iha garantia ba estabilidade nasionál;
6.
Dezenvolve relasaun externál (internasionál) ne’ebé livre no aktiva nomós relasaun
entre povu no entre komunidade ne’ebé kooperativa no solidária hodi fó forma bà
progresu no koezaun sosiál.
Hahalok no aksaun tomak ne’ebé ameasa no lori perigu ba destinu nasionál
sei hasoru tuir lei no regulamentu sira ne’ebé vigora hodi fó forma bà
komunidade Lorosa’e nian ida ne’ebé livre, demokrátiku no soberanu bazeia ba
valór sósio-kulturál, nível dezenvolvimentu no faktór internál no externál nian
sira ne’ebé influensia prosesu libertasaun Povu.
Dili, 24 Maiu 2001
Responsável Partidu Demokrátiku,
Fernando
LASAMA Mariano
ASSANAMI Sabino
Prezidente Sekretáriu Jerál