Formulir Kontak

Nama

Email *

Pesan *

Minggu, 17 Februari 2019

MANIFESTU POLÍTIKU








MANIFESTU POLÍTIKU

  
Prosesu libertasaun nasionál Timor Lorosa’e tama tiha ona iha etapa libertasaun Povu hosi limanrohan koloniál no okupasaun nian sira liuliu kondisaun pobreza, beiktén, atrazadu no injustisa nian. Tanbá limitasaun sira ne’ebé mak inerente (iha nanis) ho kondisaun pós-koloniál no pós-okupasaun nomós presaun sira ne’ebé karakteriza no akompaña globalizasaun, etapa libertasaun Povu nian sai hetok susar liu duké etapa libertasaun Pátria (Uma no Ahi, Fatuk no Rai, Be’e no Ai, Tetuk no Klean, Foho no Tasi, Lalehan no Rai) nian.

Hodi funu hasoru limanrohan sira hanesan iha letenbá nomós hodi hamenus ninia impaktu ba prosesu libertasaun Povu sidadaun ida-idak no sidadaun hotu-hotu bele atu sai sujeitu no aumezmu tempu objektu
.
Istória libertasaun Povu hatudu katak hodi ultrapasa insufisiênsia (buat sira ne’ebé sei kuran hela) nomós hodi hasoru obstákulu sira ne’ebé satanetik realizasaun objektivu nasionál, forsa moris nian hotu-hotu presiza fó fatin bo’ok-a’an nian ne’ebé soi no dignu duni atu forsa hirak ne’e bele husik tiha sira nia kreatividade no inisiativa tuir lolo’os ho karakterístika ne’ebé iha iha sira.

Hodi la husik le’et deit sakrifísiu asuain no povu nia matebian sira nian nomós ho vontade mak’as hodi kontinua sira nia dezeiju luta nian iha prosesu libertasaun nasionál, no konsiente konabá limitasaun sira ne’ebé mak karakteriza kondisaun Povu nian oras ne’e dadauk nomós kesi-a’an ona ho kompromisu hodi hala’o prosesu libertasaun Povu ho maneira kontínua, sidadaun Timor Lorosa’e lubun ida haríi tiha ona Partidu Demokrátiku ida ne’ebé iha vontade mak’as hodi:

1.        Haríi demokrasia partisipativa no valoriza Direitus Umanus iha prosesu foti desizaun iha nível hotu-hotu hodi akompaña governasaun ida ne’ebé mo’os, transparente no akontável. Haríi entidade reprezentasaun nian ida ne’ebé akomodativa no aspirativa nomós judisiáriu ida ne’ebé iha kbi’it, independente no mo’os.

2.        Haríi ekonomia ne’ebé karakteriza ekonomia merkadu ho intervensaun selektiva hosi Governu nomós hetan apoiu hosi sektór datoluk ne’ebé forte hodi halo sidadaun ida-idak no sidadaun Lorosa’e nian tomak hanesan sujeitu no aumezmu tempu objektu hosi prosesu dezenvolvimentu ekonómiku  ne’e nian;

3.      Haríi sistema edukasaun nian ida ne’ebé garante oportunidade estudus nian ne’ebé hanesan ba sidadaun ida-idak no sidadaun  Lorosa’e nian hotu-hotu nomós prioritiza kumprimentu nesesidade prosesu libertasaun Povu nian atu nune’e bele realiza duni involvimentu sidadaun ida-idak no sidadaun Lorosa’e nian tomak iha jestaun nasionál no iha prosesu dezenvolvimentu ekonómiku;

4.      Haríi sistema sosiál ida mak garante kriasaun prosperidade sosiál no estabelesimentu armonizasaun no sosializasaun entre sidadaun sira.

5.        Haríi sistema defeza no seguransa nian ida ne’ebé hatudu duni soberania no totalidade rai Lorosa’e nian nomós garante hakmatek sosiál hodi fó forma bà kondisaun sira ne’ebé ideál ba prosesu libertasaun Povu no iha garantia ba estabilidade nasionál;

6.      Dezenvolve relasaun externál (internasionál) ne’ebé livre no aktiva nomós relasaun entre povu no entre komunidade ne’ebé kooperativa no solidária hodi fó forma bà progresu no koezaun sosiál.


Hahalok no aksaun tomak ne’ebé ameasa no lori perigu ba destinu nasionál sei hasoru tuir lei no regulamentu sira ne’ebé vigora hodi fó forma bà komunidade Lorosa’e nian ida ne’ebé livre, demokrátiku no soberanu bazeia ba valór sósio-kulturál, nível dezenvolvimentu no faktór internál no externál nian sira ne’ebé influensia prosesu libertasaun Povu.



                Dili, 24 Maiu 2001

Responsável Partidu Demokrátiku,


       Fernando LASAMA                Mariano ASSANAMI Sabino

                     Prezidente                                                                  Sekretáriu Jerál