INTERVISTA
KAYRALA XANANA GUSMAO HO SUARA TIMOR LOROSAE
KAYRALA XANANA GUSMAO HO SUARA TIMOR LOROSAE
( Sexta - feira , 20 de Abril de 2007 )
President Xanana of
East Timor : Lu Olo member of Apodeti in 1978
Entervista Suara Timor Lorosae (STL) ho Prezidenti da
Republika, Xanana Gusmao (XG) objektivu Partidu CNRT Laos Servi Partidu XG: Hau
deside tama fali iha politika liu-liu iha krizi nia laran. Bainhira hahu krise
hau hasoru sira nebe simu kilat, mai koalia ho hau. Sira kaer kilat laos deit
atu ameasa Fretilin Mudansa maibe hodi kilat nemos atu ameasa ema iha eleisoes.
Hau dehan se nune ita mate ona. Hodi ida ne mak hau komesa hare ona, katak se
polisia mak governu kaer ona hodi halo hanessan instrumento Governo nian, FDTL
mos lao tuir Governo nian hakarak. Se buat hotu-hotu akontese hanessan ne, ita
sei la muda situasaun. Kilat iha hotu poder nia liman, i ita hotu sei terus.
Tamba ne, nudar Prezidenti hau senti katak buat nebe mak
hau bele hau halo i buat nebee mak labele halo hau la halo tuir Konstituisaun.
Mas hau nian experiensia katak nudar Presidenti labele influensia barak. So iha
Governo mak ita bele muda situasaun ne. Ho nunee hau se deskansa, bele moris
diak ho familia ho oan sira laos moris tuir riku nian, maibe bele diak.
Bainhira hau hare fali ba povo hau bele dehan katak povu nee uluk kedas terus
luta ho fo konfiansa ho esperansa ba hau. Hau sente ladiak wainhira ukun an
tiha hau bele moris diak kuandu povu nee sei terus nafatin. Nemak hau nian razaun.
STL: Bele dehan katak, Ita boot fiar an sai
Primeiru Ministru (PM) sei rezolve problema hotu?
XG: Hau fiar ida nee. Hau fiar ida ne laos tanba atu sai
PM tenki iha kursu ida, ida neba. Balum dehan katak tenki doutor mak sai PM.
Maibe hau sempre dehan katak hau admira Soeharto hanessan Bapak pembangunan
Indonesia nian. Ita hasai tiha buat sira hanessan ditadura, violasaun direitus
humanos ho buat at seluk. Bapak pembangunan povo Indonesia hatene liu hau,
maibe se nia bele, laos deit nian mak halo buat hotu-hotu, laos nia mak
implementa. Mas bainhira atu sai PM ita iha ideias atu fo no atu husik ema
halao. Sei halo. Tamba hau bele dehan deit iha 1978 bainhira hau rona i buka
hatene tuir katak iha regiaun sentru ho oeste membrus Komite Sentral seluk ho
komandantes Falintil seluk nebe senior liu hau mate hotu ona. Hau mos lakonfia
hau nian an. Mas hau hanoin katak laos hau mak ba hassoru soldadu Indonesio
sira nian tirus mas hau trasa planu, hau trasa estrategia. Nebee hau sente
katak PM laos atu kontrola buat hotu-hotu, atu asina buat hot-hotu, atu hare
tender, kontrola tender ba ida ne, ou muda ba mai fo vantagen ba familia ida.
PM atu trasa planu, atu orienta, fo oportunidade i husik ema halo i implemnta.
Hau nian experiensia katak bahinra ami uluk iha gerilia, balun sai komandante
kompania hosi soldadu. Katak nia sei sai lai komandante seksaun, depois foti
sae ba komandante pelotaun hafoin sai komandante kompania. I depois ita fo
inisiativa ba sira, sa mak sira halo. Neduni hau fiar katak naran ita iha ideia
diak atu apresenta no konfiansa ba sira atu halao. Laos atu resolve hotu
problema maibe sei halo buat ruma.
STL: Karik Ita boot la sai PM, ita boot sei
sente moe?
XG: Hau senti katak lae, hau sei la gagal. Tanba sa?
Tamba objektivu CNRT nian laos atu servi partidu. Tanba ida nee mak iha
primeiru ano atu kurizi buat hot-hotu. Atu kurizi arogansia politika, atu
kurizi kultura arogansia politika, atu kurizi nepostismu politiku nebe iha, atu
kurizi korupsaun nebee ita iha. Sei ita kurizi buat sira hotu. I se ita fiar
katak iha lei. Lei ba ema hotu hahu hosi bot to’o kiik, hosi leten ba kraik. Se
ita halo kontraktu trabalhu ho ema nebe ita hili ba ministru ne tenki
professional. Laos tamba nia partido ida nian, maibe tamba nia professional.
Ita dehan kedas ba nian ita servisu lalos, hola limapuluh (50) sen sai’i. Ita
bot laserve sai’i. Nia tenki hatene kedas, Povo tomak tenki hatene kona ba ida
ne’e. Ida ne’e hau sei fo atensaun bot. Hau nia esperiansia durante tinan 5
nudar Prezidenti nee, hau hare katak ita sempre nunka implementa ita nian
orsamentu didiak. Mas ita nunka kurizi ida ne. Ita tinan-tinan mak sempre halo
nafatin, halo nafatin buat nebe sala. Sei atu ba i halo tuir ida nee hau sei la
ba sai PM. Hau lakohi. Hau ba atu kurizi, hau ba atu kria kultura ida nebe
dehan katak atu iha fatin nee atu servi nasaun no servi povu. Nee duni hau fiar
katak sei ba oin.
STL: Nudar Ita bot hatete katak laos deit
CNRT mak kaer Governu se manan eleisaun. Bele esplika konaba planu ne?
XG: Hau nian problema mak oras ne hau sei Presidente.
Partidu mos foun, i prepara an ba Kongressu. Maibe hau nian ideia iha ona atu
forma tim trabalu ida. Atu komesa estuda areas hotu-hotu. Tamba se ita dehan
katak saida mak ami sei apresenta ba povo? Planu sei apresenta mak nune. Tinan
ida reforma politika, reforma do governu, reforma da administrasaun i reforma
buat hotu-hotu nebe ita hare ladiak ho lalos. Durante tinan ida ne, diskusaun
ho apresentasaun master plan. Master plan nebe ita bele atu hare ekipa
agrikultura atu halo saida? Ekipa edukasaun atu halo saida? Ekipa sistema
judusiario nian atu korize ho hadia buat nebe lao lalos, hanessan ne mos
sectores pesca, turismo do seluk tan. Buat ne hotu ita bele dehan katak iha
planu integrado ida nebe sei diskute ho povo. Iha primeiru ano sei hadia lalais
iha parlamentu konaba divisaun administrativa. Hau halo tiha ona workshop iha
2003 konaba divisaun administrativa ho poder lokal. Bele foti fila fali buat
sira ne hotu hodi hare. Bele mos mosu ideia seluk nebe atu bele hadia karik.
Hau koalia bebeik, bainhira Mari Alkatiri sei kaer Governu iha nian diskursu
ruma nia hateten, ema balum teme konaba desentralizasaun. Hau atu desentraliza
saida? Hau atu desentraliza korupsaun ka inefisiensia? Ema balun ne, refere mai
hau. Tamba hau sempre koalia konaba desentralizasaun. Tamba ita iha tempu
Indonesia nian mos ita iha ona experiensia desentralizasaun. Hau dehan ba nian,
katak hau lahatene tamba hau nunka governa. Maibe Primeiru Ministru ne,
presidenti konselho ministru nian. La deside barak. Ita diskute tiha, conselho
ministru aprova, kada ministru mak implementa nian planu. Lae, buat kiik oan
ida primeiru ministru mak asina, atu fo tender deit mos primeiru ministru mak
asina. Atu hasai osan mos primeiru ministru mak asina. Atu tama osan apalagi.
Buat hanesan ne, saida mak ne?
STL : Oin sa ita sei forma iha nian ekipa?
XG: Hau hatete katak iha jovens barak. Foin dadaun ne,
iha kampanha presidensial ema barak hateten katak entrega ona ba jovens sira.
Hau la konkarda ho ida ne. Iha politika jovens ne 45 anos ba leten. Laos dehan
katak 30 anos mos tamba joven, neduni rai ne atu entrega ba sira ona. Lae! Ita
tenki kombina esperiensia, tenki kombina maturidade hanoin ho hanoin foun nebe joven
sira lori ho dinamismu nebe joven sira bele fo. Neduni hau fiar katak ita iha
ema barak atu halao buat sira nebe hau hanoin.
STL : Ita boot atu pimpin CNRT to’o tinan
hira? Tinan 5 ka 10?
XG: Hau atu pimpin nee laiha problema. Mas CNRT karik,
hau senti tinan 5 hau senti nia tenki kontinua, mas se tinan 10 mak tuir
objektivu nebee mak trasa katak povu iha uma diak ho moris diak ona. Hau hanoin
objektivu alkansa ona, CNRT mos bele kontinua ou taka. Maibe se labarik foin
sae hakarak kaer nafatin, kaer nafatin ba. Mas se hakarak taka mos a vontade.
Nebee partidu ida nee mosu atu koloka an mesak ka ho partidu seluk atu halo reforma
ho atu fo esperasa ba povu.
STL: Partidu CNRT lakon iha eleisaun mai
nee?sa mak ita sei halo?
XG: Se lakon? Sei iha oportunidade seluk. Maibe hau senti
iha oportunidae atu halo koligasaun. Maibe Fretilin sei la husu atu halo
koligasaun CNRT. Maibe se partidu seluk mak mosu ho husu atu halo koligasaun ne
tenki diskuti lai. Tanba CNRT nia entendimentu koligasaun nee laos atu preense
partidus nian membrus ba ministrus maibe atu partisipa iha diskusaun konaba
solusaun ba problemas. Nebe koligasuan CNRT nian laos para atu manan suara, mas
partisipa aktivimente. Nee duni laos ami fo imi kadeira hira no ami hetan
kadeira hira, nee laos objektivu CNRT nian.
STL: Oinsa, se CNRT gagal total iha elesaun?
XG: Nee ami sei sai opozisaun. Se la manaan e porke povo
fiar katak korupsaun iha familia da nia uma laran diak ba ita. Ita hare katak
fardamentu ba polisia familia ida nian, fardamentu ba FDTL familia ida nian,
armamentu ba polisia ho FDTL familia ida nian. Kombustivel familia ida nian.
Agora fos mos familia ida nian. Projetu sira taka kuak loke kuat estrada
familia ida nian. Neduni see povu senti katak nee diak ba povu ho ba ita hotu entaun,
hili nafatin ba laiha buat ida, ami lakon laiha buat ida.
STL: Ho eleisaun prezidensial nebee foin liu,
ho naran boot deit la to’o atu bele menan. Oin sa ita nia reasaun?
XG: Nee los, ho nunee ami tenki servisu makaas. Los,
tenki servisu makas. Ne aprendizazem ida mos ba partidu foun ne iha processu
regista an. Tenki serbisu makas tamba hau mos hakfodak. Ema hotu-hotu komplain
ba hau. Tamba hau la iha servisu intelengensia ida mak fo informasaun mai hau. Ema komplain ho hakerek
mai hau mak foin hau hatene buat sira ne. Sira komplain ba hau katak iha kalan
ida to dader kandidatu ida hetan kedas 30.000 suara. De repente deit. Roket ida
ne ba kedas fulan. (ho hamnasa hateten) Ne lisaun bot ida ba CNRT. Tamba sei
hasoru partidu nebe nian makina to’o tiha ona kedas iha suku ho aldeia. Maibe iha
suku balun iha ezemplu katak ema nain 9 deit mak hili Fretilin, nemak chefe
suku Fretilin nian, nia oan ho familia sira. Ne hatudu katak makina to’o tiha
ona suku ho aldeia neduni tenki serbisu makas.
STL: Momentu iha situasuan krizi foin hahu,
ema barak husu ba ita boot atu disolve parlamentu maibe itaboot lakohi. Balun dehan
Ita Bot ragu-ragu. Oin sa ita nian komentariu?
XG: Diak liu, nudar primeiru prezidenti eleitu hau tenki
salvaguarda katak Konstituisaun ita respeita. Se mak iha fali futuru, por kualker
koisa ita bolu katak krise ita disolve, ita halimar ho parlamentu, ne ita
salah. Nebe hau kontenti to’o oras ne, embora nudar presidenti hau la konsege
evita krise ida ne, la iha kbiit atu konvence povo atu halo lakon krise ne. Hau
kontenti teb-tebes tamba ita bele halo fali siklu eleitoral tinan 5, tinan 5 ho
diak. Hau bele dehan katak, se hau bele kontenti ho buat ruma durante kaer
presidenti ne, nemak mak hau konsegue kaer nafatin Konstituisaun. Tamba MUNJ
mos mai , i ikus ona, bainhira Rogerio iha problema iha tribunal. Sira mai
dehan ami representa 13 distritus, ami entrega poder ba ita bot. Ita bot halo, hatete
mai ami. Hau dehan katak lae. Se
hanesan ser humanu, iha tinan kotuk iha oportunidade atu hau hola poder, mos
hau lahalo ona. Ikus ona buat hotu atu ladiak ona, imi mai entrega poder. Hau
dehan katak lae.
STL : Ne problema konstituisaun ka tamba ita
bot ragu-ragu?
XG : Laos. Hau bele bangga oituan, bele dehan nune. Hau
konsege kaer Konstituisaun hodi entrega ba presidenti foun.
STL: Agora dadaun ita boot deside tama fali
ba politika. Nee, hatudu katak ita
boot la fiar ka laiha ema ida kee sai hanesan ita boot ka Horta?
XG: Laos ida ne. Hau la temi
Horta ka hau. Maibe hau temi katak nova jerasaun labele haluha
katak dinamismu deit la too. Tenki iha esperiensia, tenki iha maturidade
oituan. Nebee kombinasaun ita nia sosiedade nia. Ita labele dehan nee tempu
jeraun foun. Lae. Tempu ba hot-hotu bele partisipa. Purke politika tinan 5, 6
ka tinan 7 nian laran nee, ema balun deit mak hatene, ou grupu ida deit mak
hatene, ema seluk beik ten hotu. Ida nee mak marjinaliza ita hotu. Atu katuas
mos se laos sira nia sae, apalagi jovens. Maibe buat ida katak rekonstrusaun,
nebe CNRT nian rekonstrusaun ne katak rekonstrusaun ba mentalidade,
rekonstrusaun ba politika, rekonstrusaun ba buat hotu-hotu nebe at i salah. Iha
rekonstrusaun mak se ita nian konstituisaun hatete para atu resolve problemas
nasionais tenki iha partisipasaun povo tomak nian. Entaun ita tenki halo tuir.
Ita tenki fo oportunidade ba ema hotu. Tamba ne ita tenki iha formula politika
atu prepara kondisoes para jovens sira kapasita an. Fo uluk oportunidade ba
balun ho prazo atu hola responsabilidade i depois sira seluk prepara dadaun an
labele iha liur deit. Maibe buat hotu-hotu atu kapasita an tenki iha orden,
tenki ser iha disiplina. Partidu CNRT partidu foun ladun preokupa ho Governu.
Tamba sei buka envolve ema nebe iha kapasidade hosi organizasaun, grupo ka
partidu seluk. Hare se mak iha liu kapasidade i kompromete an atu servi povu.
Liu hosi partidu ida ne, halo kontratu ho povo. Hau ba iha neba atu serve, hau
ba iha nebe atu halo. Hau prontu atu fo fali hau nian kargu ba partidu atu hili
ema seluk se hau halo korupsaun, se hau taka matan ba korupsaun, se hau halo
nepotismo politiku, se hau laserve ho buat at seluk-seluk tan. Ne kontratu ho
povo, ita labele halimar.
STL: Opiniaun balu, dehan ita boot harii
partidu CNRT nee, atu bosok povu?
XG: (Xanana husu fila fali. Atu oin sa? Bosok povo?
Xanana nonok tiha oituan, encosta tiha ba kadeira,foin hatan). Bosok povu
konaba saida? CNRM ho CNRT uluk se bosok povu karik (Xanana hamnasa) ita seidauk
liberta an. Dehan katak hau aproveita. Hau la aproveita, CNRM mosu, Fretilin
iha liur neba hot-hotu la konkorda. Dehan hau oho Fretilin. Hosi 1987 sira la konkorda
to’o 1990 bainhira hau husu, i bainhira Horta mos fila i dehan katak apresenta
an atu serbi politika nebe trasa iha rai laran, Fretilin iha liur tur nonok.
Tamba ami la fo kartusu sira atu tiru, hau fo ba CPDM. CPDM mak divulga ho
publika hau nian dadus hau nian informasoes sira ne, sira (Fretilin) nonok
lakon. Nebe buat ida, mak hatete fali hau aproveita saida mak lideransa
Fretilin mak halo. Lideransa Fretilin se?
Lu-Olo?
Bainhira 1978, lakon tiha base de apoiu, ema barak mate, gerilireiros sira
kuase rende hotu. Hau lao ain
tanan, buka sira, Luolo subar iha Builo. Hau mai Remexio tiru malu iha ne, ba
fali Aitana neba, haruka maluk sira seluk ba buka sira iha Same ho Ainaro Luolo
sei subar. Nebe lideransa
Fretilin mak Luolo? Hau tama Fretilin Luolo APODETI, hau sai membru
Komite Sentral Fretilin, Lu Olo sei sekretariu zona hau nia bawahan. Hau sai
tiha Fretilin mak nian sai Presidenti Fretilin. Mari! mak halo Magna Carta CNRT nian? Ema kaer hau nia dehan
katak hau hakarak rende, hau hakarak halai. Buat barak. Ema kaer hau
iha Dili, staement Sr. Mari nian
iha Maputo katak hau prepara an halai, halai tama ro ida mak ema kaer hau. Hau sei husu ba Mari. Iha tempo kampana nian
mai ne hau hakarak debate deit ho ema nain 2 Lu Olo ho Mari. Sira aceita ita
halo debate.
STL : Debate ho Mari Luolo ne, ita hakarak
bahinra? Iha tempo badak nia laran?
XG : Iha kampana eleitoral ba parlamentar mai antes hahu
ne, ami debate kedas.Koalia ba historia kotuk, koalia ba historia oin ka koalia
ba historia agora dadaun ne, hau prontu. Laos atu defende an. Mas atu dehan
katak ita labele bosok ema seluk. Iha Dezembru Mari ba tiha Portugal, ba
Mocambique halo propaganda barak, acusa hau oi-oin. Nia fila fali komo 8 Dezembru
Governu prepara hela serimonia ida iha oin neba (palacio do Governo) be ami hassoru
malu. Hau dehan ba nian. Mari imi bele acusa hau to’o iha neba, lahalo hau bot liu
kiik liu. Imi bele bosok tun,
lohi tun, lohi sae konaba hau. Hau la
manas liu la malirin liu. Mas Mari hau avisa kedas ba imi. Imi bosok povu, imi
sama hela Xanana nian ain. Nebe sira agora ne, sira sama hela hau nian ain. Hau
sei la permite tamba hau mak lao ho povu ne hodi liberta sira, laos Mari, laos
Luolo. Nebe hakarak koalia, hakarak debate hau prontu. Hakarak debate ho Jose
Reis hau hakarak. Bele debate. Hotu-hotu hatene katak Jose Reis Zacky Anwar
nian anak emas. Hakarak koalia ho se tan mos hau prontu atu debate.
STL: Tan sa mak ita boot fo apoiu makaas ba kandidatu
prezidenti, Jose Ramos Horta?
XG: Ramos Horta hau nia kandidatu desde tinan 2003, laos
agora. Kostuma iha fim do ano, ema Governu sira mai fo boas festas ano novo. Ba
sira ne hotu, hau sempre halimar hau dehan ba sira hotu katak hau nian sucessor
mak ne (Horta). Iha Setembru 2005, ami ba Nova Yorke, Mari ba hau nia kuarto
iha Nova Yorke dehan katak senhor Taur Matan Ruak Igreja parace ke apoia,
sociedade sivil parece ke apoia. Hau dehan ba nian, lae. Laos tamba hau gosta
Ramos Horta, Ramos Horta hau nia familia. Maibe iha Maio 2006 UNMISET atu ba ona.
Tamba ita iha ona petroleo,osan hosi petroleo. Rai barak iha mundo ne problema
barak liu ita nian. Komunidade internasional sei komesa husik ita. Mundo
internasional nian domin fo tiha ona ba ita. Nian osan oituan atu ajuda ita,
nia fo tiha ona ba ita. Mas agora ema seluk precisa nia tenki ba iha neba. Nebe
hau dehan, ba hau, koalia tuir estadu, koalia tuir ita nian rain i ita nian
povu Horta mak diak atu sai presidente. Tamba nia konese mundo,konese liders
mundial nian hodi ba temi netik katak ita ne lao oin sa. Ita presisa ka
laprecisa sira nian apoio. Nemak hau dehan, se Fretilin hakarak prepara Ruak ba
presidenti diak liu prepara ba 2012. 2007 ba 2012 hau hare ba estadu, hau nian mak Horta.
Laos katak foin mak apoia. Sira Fretilin hatene.
STL: Opozisaun
hakarak mudansa. Maibe idak-idak avansa ho nian kandidatu. Oin sa ita nian
komentariu? Kecewa ho opisaun?
XG: Ita bele hare husi anglu rua. Ida, ita bele poupa
tempu i Horta manaan, sira hotu apoia karik. Mas ida fali, ita hare hosi anglu
positifu. Positivu hodi hatudu ezersisiu demokratiku povu nian ne oin nusa? I
hau hatene katak Mari Alkatiri kontenti teb-tebes mas Mari podia hanoin katak
iha 2001 sira manaan ho 57%. Ohin, sira manaan ho 28% ho estrutura hot-hotu nebee
sira iha, kontrola buat sira hotu. Nebe, hau mak iha Mari nian fatin hau bele dehan katak
ita lakon. Bele manaan agora mas dehan ita lakon. Fretilin lakon. Hau husu bot
se iha nafatin osan ba, selu ita hotu ba be vota nafatin ba Fretilin.
STL: Kazu Mayor
Alredo nian, ema barak husu atu resolve lalais?Iha konsiderasaun foun ruma?
XG: Kazu Maijor Alfredo prosesu
kontinua nafatin, la para. Por um
lado operasaun lao nafatin. Ita hotu hatene operasaun nee lao oinsa. Por outru
lado ami hein nafatin katak advogadu sira nia kontaktu. Hau nunka hetan
advogadu Alfredo nian kontaktu maibe sira koalia deit ba jornal sira. Ami hein
sira, ami fo tempu, sira iha duni vontade ka lae? Hau husu ba Sr. Bispo, hatan
dehan katak seidauk kotakta ho sira to’o agora. Nebe ita buka tok, oin sa? Kazu
petisionariu sira nian, uluk hau husu forma komisaun ema la aseita. Maioria iha
Parlamentu dehan katak problema nee laos politika maibe problema militar. Mas
sira halo tiha manifestasaun 24 Abril, ikus mai halo duni Komisaun Notaveis.
Prontu dehan agora tenki hotu-hotu aseita tiha ona be, komisaun notaveis fo
rekomendasaun lubuk ida, fo liu salah mai hau, hau aseita. Maibe iha
rekomendasaun 2 katak sei halao dialog franco i aberto entre Komando FDTL ho
petisionariu sira. Buat nebe uluk hau husu maibe komo sai hosi hau neduni la
simu. Maibe hau husu atu hare oin sa mak halao. Maibe ho eleisaun nemak adia
oituan. Ho tan salarius. Salarius nebe uluk hau husu ba Mari, katak primeiru ministru
atu selu,iha ne (fatin presidenti) nian promete tiha ona atu selu maibe nian
sai fali ba, ba jornais sira nia dehan fali atu selu salariu? Ne Gastao mak
mehi. Mas no fim Komisaun Notaveis dehan katak salarius petisionariu tenki
selu. Nebe buat sira nebe sai hosi hau ladiak hotu, tenki sai hosi sira tamba
sira mak kaer poder. Tuir sira nia poder nebe hatudu ona iha relatorio, ne ami
sei halao. Problema tamba kampana sira ne, mak seidauk mak adia oituan.
STL: Komentariu Ita Bot nian konaba opiniaun katak
Ita mak autor krizi nebee akontese.
XG: Sim, hau mak autor krizi, hau mak autor golpe. CNRT nia aman mak
golpe, CNRT nian inan mak krizi. Nebe sira tauk saida? Hau dehan nunee, povu
hotu hatene katak se Xanana maka halo krizi ho golpe ho halo konspirasaun tan,
sira lalika tauk. Nusa mak sira ataka
( Xanana ho hamnasa) hau se tur nonok hau nian, sira ataka bebeik hau. Sira
lalika tauk. Hau senti katak hau sei lakon tanba hau mak autor krizi. Provadu
ona katak hau mak fo kilat ba Rogerio (eis ministru interior) atu fahe. Hau mak
autor krizi.
STL: Tuir Ita nian hare tamba saida mak sira
(Fretilin) tauk CNRT?
XG: Hau senti katak sira tauk lakon osan. Imi hare tok
problema fos ninian ne, imi hare ba orsamentu US$ 7 miloens resin, iha fundu
security ne. Ne agora iha hotu partidu Fretilin nian liman, iha
familia Alkatiri nian liman. Hau hatene ministru se mak fo osan hira,
empresariu sira fo osan hira. Ema kala la konfia iha hau mak mai koalia ho hau.
Maibe ema balu hakarak fo osan nia direitu. Nia lahatene usa osan, neduni fo ba
ema seluk laiha buat ida. Ema balu hatete Ministru balu la fo hotu osan nebe
sira hola, i tau balu iha sira nian bolsu, ne ita bele labele akusa. Tamba ita laiha evidensia.